Što je napadna površina?
Napadna površina je ukupnost svih točaka preko kojih napadač može pokušati ući u sustave tvrtke ili doći do njezinih podataka. Obuhvaća sustave i usluge dostupne s interneta, aplikacije, API-je, usluge u oblaku, pristupe dobavljača i zaposlenike koji mogu biti meta phishinga. Što je napadna površina veća i manje poznata, to je rizik veći.
Poznato i kao: attack surface, EASM
Od čega se sastoji napadna površina
- Vanjska: web stranice, aplikacije, API-ji, VPN uređaji, poslužitelji e-pošte, otvoreni portovi, domene i poddomene.
- U oblaku: pohrane podataka, virtualni poslužitelji, upravljačka sučelja i javno dostupni servisi.
- Interna: računala, poslužitelji i mrežni uređaji kojima napadač pristupa nakon ulaska.
- Ljudska: zaposlenici koji primaju e-poštu, pozive i poruke te mogu postati meta socijalnog inženjeringa.
- Dobavljači: pristupi i integracije koje partneri imaju prema vašim sustavima.
Zašto tvrtke ne znaju svoju napadnu površinu
Napadna površina stalno se mijenja. Razvojni tim podigne testni poslužitelj i zaboravi ga ugasiti, odjel uvede uslugu u oblaku bez znanja informatike (shadow IT), a nakon spajanja tvrtki ostanu stare domene i sustavi. Napadači internet pretražuju automatski i takve zaboravljene sustave često pronađu prije vlasnika.
Upravljanje napadnom površinom
Upravljanje vanjskom napadnom površinom (EASM, external attack surface management) je kontinuirano otkrivanje i provjera sustava tvrtke koji su dostupni s interneta. Uključuje četiri koraka:
Otkrivanje
Pronalaženje domena, poddomena, IP adresa, certifikata i usluga u oblaku povezanih s tvrtkom, uključujući one za koje informatika ne zna.
Procjena
Provjera ranjivosti, pogrešnih postavki i izloženih sučelja na pronađenim sustavima.
Određivanje prioriteta
Procjena koji su nalazi najopasniji prema izloženosti i vrijednosti sustava.
Praćenje
Stalno praćenje promjena: novih sustava, isteklih certifikata i novootvorenih portova.
Kako smanjiti napadnu površinu
- Ugasite sustave i usluge koji se više ne koriste.
- Ne izlažite internetu administracijska sučelja, baze podataka ni udaljenu radnu površinu.
- Vodite popis imovine i odgovornih osoba za svaki sustav.
- Ograničite pristupe dobavljača i redovito ih provjeravajte.
- Educirajte zaposlenike kako bi ljudski dio napadne površine bio otporniji.
Usluga upravljanja napadnom površinom kontinuirano prati vanjske sustave tvrtke i izvještava o novim izloženostima.
Česta pitanja
Koja je razlika između upravljanja napadnom površinom i provjere ranjivosti?
Provjera ranjivosti testira poznate sustave koje joj tvrtka zada. Upravljanje napadnom površinom prvo otkriva koje sustave tvrtka uopće ima na internetu, uključujući zaboravljene, a zatim ih kontinuirano prati. Dvije se usluge nadopunjuju.
Kako napadači pronalaze sustave tvrtke?
Napadači koriste javne izvore: zapise o izdanim certifikatima, DNS podatke, tražilice za uređaje spojene na internet kao što su Shodan i Censys te automatsko skeniranje cijelog interneta. Iste izvore koriste i alati za upravljanje napadnom površinom.