Što je kibernetički kriminal?
Kibernetički kriminal obuhvaća kaznena djela počinjena pomoću računala, mreža i interneta ili usmjerena protiv njih. Uključuje neovlašteni pristup sustavima, krađu podataka, računalne prijevare, ransomware i prodaju ukradenih podataka. Za tvrtke je to izravan poslovni rizik jer napadi uzrokuju financijsku štetu, zastoj poslovanja i odgovornost prema klijentima.
Poznato i kao: računalni kriminal, kibernetički kriminalitet, cyber kriminal
Oblici kibernetičkog kriminala
Kibernetički kriminal obuhvaća djela usmjerena na računalne sustave i klasična kaznena djela koja se čine pomoću računala. Tvrtke najčešće pogađaju sljedeći oblici:
- ransomware: šifriranje sustava i krađa podataka uz zahtjev za otkupninom
- prijevara poslovne e-pošte (BEC): lažni nalozi za plaćanje u ime direktora ili dobavljača
- phishing i krađa pristupnih podataka
- krađa identiteta i zlouporaba ukradenih osobnih podataka
- DDoS napadi kojima se onemogućuje rad web stranica i usluga
- prodaja ukradenih podataka i pristupa tvrtkama na dark webu
Kibernetički kriminal kao organizirana djelatnost
Iza većine napada na tvrtke stoje organizirane skupine s podjelom posla. Jedni napadači prodaju pristup ugroženim mrežama, drugi razvijaju zlonamjerni softver i iznajmljuju ga, a treći izvode napade i pregovaraju o otkupnini. Takav model naziva se ransomware kao usluga (RaaS). Zbog njega i napadači bez velikog tehničkog znanja mogu izvesti ozbiljan napad.
Što propisuje hrvatsko zakonodavstvo
Kazneni zakon u glavi XXV. propisuje kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka: neovlašteni pristup, ometanje rada računalnog sustava, oštećenje računalnih podataka, neovlašteno presretanje računalnih podataka, računalno krivotvorenje, računalnu prijevaru i zlouporabu naprava. Odredbe su usklađene s Konvencijom Vijeća Europe o kibernetičkom kriminalu.
Kome prijaviti kibernetički napad
Kibernetički napad koji je kazneno djelo prijavljuje se policiji. Računalne incidente građani i tvrtke mogu prijaviti i Nacionalnom CERT-u. Subjekti na koje se primjenjuje Zakon o kibernetičkoj sigurnosti značajne incidente prijavljuju nadležnom CSIRT-u: rano upozorenje u roku od 24 sata, obavijest o incidentu u roku od 72 sata i završno izvješće u roku od mjesec dana. Ako su pogođeni osobni podaci, povreda se u roku od 72 sata prijavljuje i AZOP-u.
Prije prijave sačuvajte dokaze: zapise sustava, poruke, e-poštu sa zaglavljima i podatke o transakcijama. Za ozbiljniji incident angažirajte tim za odgovor na incidente koji će zaustaviti napad i provesti digitalnu forenziku.
Česta pitanja
Kako se tvrtka može zaštititi od kibernetičkog kriminala?
Najveći učinak imaju višefaktorska autentifikacija, redovito zakrpavanje sustava dostupnih s interneta, sigurnosne kopije odvojene od mreže, edukacija zaposlenika i nadzor sustava 24/7. Penetracijsko testiranje pokazuje koje slabosti napadači mogu iskoristiti prije nego što ih iskoriste.
Tko istražuje kibernetički kriminal u Hrvatskoj?
Kaznena djela istražuje policija, a kazneni progon vodi državno odvjetništvo. Tehničku pomoć pri obradi incidenata pružaju nacionalni CSIRT-ovi. Tvrtka koja prijavljuje napad treba sačuvati dokaze i dokumentirati tijek incidenta.
Treba li platiti otkupninu nakon ransomware napada?
Plaćanje ne jamči povrat podataka ni brisanje ukradenih podataka, a financira daljnje napade. Odluku treba donijeti uprava uz savjet pravnika i tima za odgovor na incidente, nakon što se utvrdi mogu li se sustavi obnoviti iz sigurnosnih kopija.