Sigurnost na internetu: 12 pravila za sigurno korištenje interneta
Sigurnost na internetu u 12 pravila: lozinke, prijevare, kupnja, društvene mreže, djeca i javni Wi-Fi. Što učiniti ako ste prevareni i kome to prijaviti.
U ovom članku (10)
Pripremate se za NIS2 ili ISO 27001?
Analiza stanja, uvođenje mjera i dokazi za reviziju.
Kontaktirajte nasSigurnost na internetu znači zaštitu vaših uređaja, korisničkih računa, osobnih podataka i novca dok koristite internet. U Hrvatskoj najviše štete danas nanose prijevare: policija je u 2025. zabilježila više od 2.100 kaznenih djela kibernetičkog kriminala, 22 % više nego godinu ranije, sa štetom većom od 20 milijuna eura.1
Većinu tih napada zaustavlja nekoliko navika koje svatko može usvojiti. Ovaj vodič donosi 12 pravila za odrasle, popis najčešćih prijevara u Hrvatskoj, savjete za roditelje te upute što učiniti i kome se obratiti ako ste prevareni. Pravila vrijede jednako kod kuće i na poslu.
Ukratko
Za svaki račun koristite drugu, dugu lozinku i uključite prijavu u dva koraka. Nikome ne dajte PIN, jednokratni kod ni podatke kartice, ni osobi koja se predstavlja kao banka. Ne otvarajte poveznice iz neočekivanih poruka. Ako ste prevareni, odmah nazovite banku, a zatim prijavite prijevaru policiji na 192.
2.100+
kaznenih djela kibernetičkog kriminala u Hrvatskoj u 2025.
MUP, preneseno u medijima
22 %
više takvih djela nego u 2024.
MUP
20+ mil. EUR
štete građanima i tvrtkama u 2025.
MUP
32 %
incidenata prijavljenih Nacionalnom CERT-u u 2025. bio je phishing
Nacionalni CERT
Što je sigurnost na internetu
Sigurnost na internetu obuhvaća četiri stvari koje štitite: uređaje, korisničke račune, podatke i novac. Uređaji su računala, mobiteli i tableti. Računi su e-pošta, internetsko bankarstvo, društvene mreže i trgovine. Podaci su dokumenti, fotografije, kontakti i podaci o vama koje objavljujete. Novac je ono što napadači najčešće traže.
Za pojedinca je to skup navika: kako birate lozinke, kome vjerujete, što otvarate i što objavljujete. Za tvrtku je to dio šire kibernetičke sigurnosti, koja uključuje i tehničke mjere, procese i nadzor sustava. Pravila u nastavku temelj su obaju.
12 pravila za sigurnost na internetu
Pravila su poredana prema tome koliko štete sprječavaju. Prvih šest zaustavlja većinu prijevara i krađa računa koje danas pogađaju građane i tvrtke.
Za svaki račun koristite drugu, dugu lozinku
Dobra lozinka ima najmanje 15 znakova. Najlakše ju je složiti od nekoliko nepovezanih riječi. Ista lozinka na više mjesta znači da curenje s jedne stranice otvara sve ostale. Lozinke pamti upravitelj lozinki, a ne bilježnica ni preglednik na dijeljenom računalu.
Uključite prijavu u dva koraka
Na e-pošti, bankarstvu i društvenim mrežama uključite višefaktorsku autentifikaciju. Tada ukradena lozinka sama ne otvara račun, jer napadač treba i kod s vašeg mobitela ili aplikacije.
Ažurirajte uređaje i aplikacije
Uključite automatska ažuriranja na mobitelu, računalu i pregledniku. Sigurnosne zakrpe zatvaraju poznate ranjivosti koje napadači aktivno iskorištavaju.
Ne otvarajte poveznice iz neočekivanih poruka
Poruka koja vas požuruje, nudi nagradu ili prijeti blokadom računa najčešće je phishing. Ne kliknite na poveznicu. Otvorite stranicu banke, dostavne službe ili trgovine sami, upisom adrese ili iz službene aplikacije.
Provjerite tko vas zove ili vam piše
Ako vas netko nazove u ime banke, policije ili tvrtke i traži hitnu radnju, prekinite razgovor. Nazovite instituciju na broj s njezine službene stranice ili kartice. Broj na zaslonu može biti lažiran, a glas može biti deepfake.
Nikome ne dajte PIN, jednokratni kod ni CVV
Banka, policija i dostavne službe nikad ne traže PIN, jednokratni kod iz poruke, lozinku za internetsko bankarstvo ni troznamenkasti broj sa stražnje strane kartice. Tko god to traži, pokušava vas prevariti.
Kupujte i plaćajte oprezno
Kupujte u poznatim trgovinama i provjerite adresu stranice prije plaćanja. Lokot i HTTPS znače da je veza šifrirana, a ne da je trgovina poštena. Nepoznatom prodavaču ne plaćajte unaprijed, a za rabljenu robu birajte osobno preuzimanje ili plaćanje pouzećem.
Pazite što objavljujete
Ne objavljujte fotografije dokumenata, ulaznica s barkodom, karata za let ni planove putovanja dok ste odsutni. Podaci o vama, poput datuma rođenja ili imena ljubimca, služe za pogađanje lozinki i krađu identiteta.
Postavite privatnost na društvenim mrežama
Ograničite tko vidi vaše objave, popis prijatelja i kontakt podatke. Isključite prikaz lokacije u objavama. Zahtjeve za prijateljstvo prihvaćajte samo od ljudi koje poznajete.
Oprezno s javnim Wi-Fijem
Na javnoj mreži u kafiću ili zračnoj luci ne prijavljujte se u bankarstvo i ne upisujte lozinke. Koristite mobilne podatke ili VPN. Provjerite točan naziv mreže kod osoblja, jer napadač može postaviti mrežu sličnog imena.
Radite sigurnosne kopije
Fotografije i važne dokumente čuvajte i na vanjskom disku ili u drugoj usluzi u oblaku. Sigurnosna kopija jedina je pouzdana zaštita od ransomwarea, kvara diska i krađe uređaja.
Zaključajte i zaštitite uređaje
Postavite PIN ili otisak prsta na mobitel i lozinku na računalo. Uključite značajku za pronalazak i daljinsko brisanje uređaja. Aplikacije instalirajte samo iz službenih trgovina i provjerite koja dopuštenja traže.
Najčešće internetske prijevare u Hrvatskoj
Prevaranti mijenjaju priče, ali koriste nekoliko istih obrazaca. Policija i banke posljednjih mjeseci najčešće upozoravaju na lažne djelatnike banaka, lažna ulaganja i poruke u kojima se prevarant predstavlja kao član obitelji.1 Lažna ulaganja su i najskuplja: prema procjeni Europskog nadzornog tijela za bankarstvo, koju prenosi ENISA, u 2024. su u Europskom gospodarskom prostoru odnijela oko 4 milijarde eura.7
| Prijevara | Kako izgleda | Kako je prepoznati |
|---|---|---|
| Lažni djelatnik banke | Poziv ili SMS o sumnjivoj transakciji. Traži da kažete kod ili da novac prebacite na siguran račun. | Banka nikad ne traži kodove ni prebacivanje novca radi zaštite. Prekinite i nazovite banku sami. |
| Lažna ulaganja | Reklama s poznatom osobom ili poruka o velikoj zaradi od kriptovaluta, često uz ime i logotip HANFA-e. | Zajamčena brza zarada ne postoji. Provjerite je li pružatelj usluge u registru HANFA-e. |
| „Mama, ovo je moj novi broj” | SMS ili WhatsApp poruka u ime djeteta ili rođaka koji traži hitnu uplatu na IBAN. | Nazovite osobu na broj koji već imate prije bilo kakve uplate. |
| Lažna obavijest o pošiljci | Poruka o paketu koji čeka uplatu male carine ili dostave. Poveznica traži podatke kartice. | Ne plaćajte putem poveznice iz neočekivane poruke. Pošiljku provjerite u službenoj aplikaciji ili na stranici dostavne službe, upisom broja pošiljke. |
| Lažni kupac na oglasniku | Kupac šalje poveznicu za primanje uplate koja traži podatke vaše kartice. | Za primanje novca ne trebate upisivati podatke kartice ni kod. |
| Pozivi sa stranih brojeva | Poziv koji zazvoni jednom s nepoznatog stranog broja, da biste ga uzvratili. | Ne uzvraćajte poziv. Dolazni pozivi u Hrvatskoj se ne naplaćuju, a uzvraćeni poziv na skupi broj se naplaćuje.3 |
| Ucjena e-poštom | Poruka da napadač ima vašu lozinku ili snimku s kamere i traži uplatu u kriptovaluti. | Ne odgovarajte i ne plaćajte. Promijenite lozinku ako je navedena lozinka stvarna. |
Prijevare porukom zovu se smishing, a prijevare telefonskim pozivom vishing. Kada prevarant lažira broj ili adresu pošiljatelja, riječ je o spoofingu. Isti obrasci koriste se i protiv tvrtki, gdje lažna uputa za plaćanje u ime direktora može odnijeti velik iznos. Taj oblik opisujemo u tekstu o prijevari poslovnom e-poštom.
Kako prepoznati prijevaru: šest znakova
Prijevaru najčešće otkriva način na koji poruka pokušava izazvati reakciju, a ne pravopis. Ako poruka ima dva ili više sljedećih znakova, stanite i provjerite je drugim kanalom.
- Hitnost: morate reagirati odmah, inače gubite novac, račun ili priliku.
- Traženje tajnih podataka: PIN, jednokratni kod, lozinka ili podaci kartice.
- Neočekivanost: niste ništa naručili, prijavili ni očekivali.
- Neuobičajeno plaćanje: novi IBAN, kriptovaluta, poklon kartice ili uplata strancu.
- Adresa koja je gotovo točna: drugo slovo, dodatna riječ ili neobična domena u poveznici.
- Emocija: strah, sram, nagrada ili poziv u pomoć člana obitelji.
Što učiniti ako ste prevareni ili hakirani
Brzina odlučuje. Banka ima kratko vrijeme da zaustavi transakciju, a napadač s pristupom vašoj e-pošti može u nekoliko minuta preuzeti i ostale račune. Napravite sljedeće, ovim redom.
Odmah nazovite banku
Ako ste dali podatke kartice, kod ili pristup bankarstvu, nazovite banku na broj sa stražnje strane kartice. Zatražite blokadu kartice i internetskog bankarstva te pokušaj zaustavljanja uplate.
Promijenite lozinke, prvo na e-pošti
E-pošta je ključ svih ostalih računa, jer se preko nje mijenjaju lozinke. Promijenite lozinku, odjavite sve aktivne sesije i uključite prijavu u dva koraka. Zatim promijenite lozinke na računima gdje ste koristili istu lozinku.
Sačuvajte dokaze
Ne brišite poruke. Spremite snimke zaslona, brojeve telefona, adrese, IBAN na koji ste platili te datum i vrijeme. Policiji i banci to znatno olakšava postupanje.
Prijavite policiji
Prijevaru, ucjenu ili krađu identiteta prijavite u najbližoj policijskoj postaji ili na broj 192. Policija o online prijevarama savjetuje i kroz projekt Web heroj.2
Obavijestite platformu i kontakte
Prijavite lažni profil, oglas ili poruku platformi na kojoj se pojavio. Ako je hakiran vaš profil, upozorite prijatelje da ne odgovaraju na poruke poslane u vaše ime.
Ako je ukraden dokument ili netko otvara račune u vaše ime, slijedite upute iz teksta o krađi identiteta. Tvrtke koje su napadnute nalaze upute u tekstu o tome što učiniti nakon kibernetičkog napada.
Kome prijaviti internet prijevaru
| Situacija | Kome se obratiti |
|---|---|
| Dali ste podatke kartice ili je nestao novac | Banci odmah, zatim policiji |
| Prijevara, ucjena, krađa identiteta | Policiji: broj 192 ili najbliža policijska postaja |
| Lažna stranica, phishing ili zaraženo računalo u hrvatskom internetskom prostoru | Nacionalnom CERT-u, obrascem za prijavu incidenta na stranici cert.hr4 |
| Nezakonit sadržaj koji uključuje djecu, elektroničko nasilje | Centru za sigurniji internet (csi.hr) i policiji5 |
| Sumnjivi pozivi i SMS-ovi s nepoznatih brojeva | Svom mobilnom operateru i HAKOM-u3 |
| Lažna ulaganja u ime nadzornih tijela | Policiji, uz provjeru i obavijest HANFA-i |
| Tvrtka zloupotrebljava vaše osobne podatke | Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP) |
Neželjene marketinške pozive možete spriječiti upisom broja u HAKOM-ov registar „Ne zovi”. Taj registar ne štiti od prevaranata, jer se oni ne drže propisa, ali smanjuje broj legitimnih poziva pa je prijevaru lakše prepoznati.
Sigurnost djece na internetu
Djeca na internetu nailaze na iste prijevare kao odrasli, ali i na rizike specifične za njihovu dob: elektroničko nasilje, neprimjeren sadržaj, kontakt sa strancima koji se lažno predstavljaju i ucjenu intimnim fotografijama. Zabrana rijetko djeluje dugoročno. Djeluju razgovor, jasna pravila i postavke koje odgovaraju dobi djeteta.
- Razgovarajte s djetetom o tome što radi na internetu i s kim komunicira, redovito i bez osuđivanja.
- Dogovorite pravila: koje aplikacije, koliko vremena i gdje se uređaj koristi.
- Uključite roditeljski nadzor ugrađen u mobitel i aplikacije, prilagođen dobi.
- Postavite profile djeteta kao privatne i isključite dijeljenje lokacije.
- Objasnite da nikome ne šalje fotografije ni osobne podatke i da vam može reći ako mu netko prijeti, bez straha od kazne.
- Naučite dijete da poruke i profile koji ga uznemiruju blokira i prijavi, a vama pokaže.
Centar za sigurniji internet nudi besplatnu i anonimnu savjetodavnu liniju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati, te prijavu nezakonitog sadržaja na stranici csi.hr.5 Centar svake godine u veljači sudjeluje u obilježavanju Dana sigurnijeg interneta, s materijalima za škole i roditelje.
Sigurnost na internetu na poslu
Zaposlenik je za napadača ulaz u tvrtku. Phishing je bio najčešća vrsta incidenta prijavljenog Nacionalnom CERT-u u 2025., s 32 % svih prijava.6 Jedan klik na poslovnom računalu može značiti zaključane poslužitelje ili lažnu uplatu dobavljaču. Zato se pravila iz ovog vodiča na poslu dopunjuju s nekoliko dodatnih.
- Poslovne i privatne račune držite odvojeno i ne koristite iste lozinke.
- Sumnjivu poruku prijavite IT-u ili sigurnosnoj službi umjesto da je samo obrišete. Tako se upozoravaju i kolege.
- Promjenu računa za plaćanje dobavljača uvijek provjerite telefonom, na poznati broj.
- Poslovne podatke ne unosite u AI alate koje tvrtka nije odobrila.
- Ne spajajte nepoznate USB uređaje i ne instalirajte programe bez odobrenja.
Za poslodavca pravila su nužna, ali nisu dovoljna. Zaposlenici ih primjenjuju kad ih vježbaju. Redovita edukacija zaposlenika i simulacije phishing napada pokazuju koliko ljudi prepoznaje prijevaru i gdje treba dodatna obuka.
Gdje naučiti više
- Nacionalni CERT (cert.hr): savjeti, upozorenja i prijava incidenata.
- Centar za sigurniji internet (csi.hr): savjeti i materijali za djecu, roditelje i škole.
- Web heroj (webheroj.hr): projekt policije o online prijevarama, krađi identiteta i djeci na internetu.
- Raptoric pojmovnik kibernetičke sigurnosti: objašnjenja više od 80 pojmova, od phishinga do VPN-a.
Kako Raptoric pomaže
Raptoric pomaže tvrtkama da zaposlenici prepoznaju i prijave prijevaru prije nego nanese štetu. Provodimo edukaciju o sigurnosnoj svjesnosti prilagođenu stvarnim prijevarama u Hrvatskoj i simulacije phishing napada s mjerljivim rezultatima. Ako želite provjeriti koliko je vaša tvrtka otporna na ovakve napade, kontaktirajte nas.
Česta pitanja
Što je sigurnost na internetu?
Sigurnost na internetu je zaštita vaših uređaja, korisničkih računa, osobnih podataka i novca dok koristite internet. Obuhvaća navike poput korištenja različitih lozinki, prijave u dva koraka, ažuriranja uređaja i opreza prema porukama, pozivima i stranicama. Cilj je spriječiti prijevaru, krađu računa i gubitak podataka.
Koja su osnovna pravila sigurnosti na internetu?
Za svaki račun koristite drugu, dugu lozinku i uključite prijavu u dva koraka. Redovito ažurirajte uređaje. Ne otvarajte poveznice iz neočekivanih poruka i nikome ne dajte PIN ni jednokratni kod. Kupujte na provjerenim mjestima, pazite što objavljujete i radite sigurnosne kopije važnih podataka.
Kako prepoznati internetsku prijevaru?
Prijevaru najčešće odaje pritisak da reagirate odmah, traženje PIN-a, koda ili podataka kartice, neočekivana poruka, neuobičajen način plaćanja i adresa stranice koja je gotovo točna. Ako primijetite dva takva znaka, prekinite kontakt i provjerite poruku drugim kanalom, na primjer pozivom na službeni broj.
Kome prijaviti internet prijevaru u Hrvatskoj?
Ako ste izgubili novac ili dali podatke kartice, odmah nazovite banku. Prijevaru, ucjenu ili krađu identiteta prijavite policiji na broj 192 ili u najbližoj policijskoj postaji. Lažne stranice i zaražena računala prijavljuju se Nacionalnom CERT-u, a nezakonit sadržaj koji uključuje djecu Centru za sigurniji internet.
Što učiniti ako sam prevarantu dao podatke kartice?
Odmah nazovite banku na broj sa stražnje strane kartice i zatražite blokadu kartice te zaustavljanje transakcija. Zatim promijenite lozinke za internetsko bankarstvo i e-poštu, sačuvajte poruke i snimke zaslona te prijavite prijevaru policiji. Što brže reagirate, veća je šansa da banka zaustavi uplatu.
Je li sigurno koristiti javni Wi-Fi?
Javni Wi-Fi prikladan je za čitanje vijesti, ali ne i za bankarstvo ni upis lozinki. Napadač može postaviti mrežu sličnog imena ili pratiti promet na nezaštićenoj mreži. Za osjetljive radnje koristite mobilne podatke ili VPN i provjerite točan naziv mreže kod osoblja.
Kako zaštititi dijete na internetu?
Razgovarajte s djetetom o tome što radi na internetu, dogovorite pravila korištenja i uključite roditeljski nadzor prilagođen dobi. Postavite profile kao privatne i isključite dijeljenje lokacije. Za savjet se možete obratiti Centru za sigurniji internet na besplatni broj 0800 606 606.
Trebam li uzvratiti propušteni poziv sa stranog broja?
Ne. Pozivi koji zazvone jednom s nepoznatog stranog broja često su prijevara koja računa da ćete poziv uzvratiti na skupi broj. Dolazni pozivi u Hrvatskoj se ne naplaćuju. HAKOM savjetuje da broj blokirate i prijavite svom operateru, uz datum i vrijeme poziva.
Izvori
- 1tportal.hr. Prevaranti uzeli 20 milijuna eura (podaci MUP-a za 2025.). tportal.hr, 29. travnja 2026.. tportal.hr
- 2Ravnateljstvo policije. Web heroj: online prijevare. Projekt Jačanje kapaciteta policije za suzbijanje kibernetičkog kriminaliteta, 2026.. webheroj.hr
- 3HAKOM. Zlonamjerne i neželjene elektroničke komunikacije. Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, 2026.. hakom.hr
- 4Nacionalni CERT. Prijava incidenta. CARNET, 2026.. cert.hr
- 5Centar za sigurniji internet. Savjetodavna linija i prijava nezakonitog sadržaja. csi.hr, 2026.. csi.hr
- 6Branimir Vorša. Svijest Hrvata o kibernetičkoj sigurnosti značajno se povećala (godišnji izvještaj Nacionalnog CERT-a za 2025.). Dnevnik.hr, 5. veljače 2026.. dnevnik.hr
- 7ENISA. ENISA Threat Landscape 2026. Agencija Europske unije za kibersigurnost, 22. rujna 2026.. enisa.europa.eu